-Žene u Crnog Gori čine 65 odsto radne snage na selu, a samo 12,9 odsto njih je osnovalo porodične farme. Poljoprivredno imanje posjeduje samo tri odsto žena. U 82,4 odsto slučajeva onih koje ne posjeduju poljoprivrednu imovinu, razlog za to je odricanje od imovine roditelja u korist muških članova porodice – brata, muža, sina, kako se imanje ne bi „cjepkalo”. Učesnice radionice „Pristup pravima žena na zemljište i finansijsku podršku ruralnim sredinama” - Prava žena na imovinu u nacionalnoj legislativi Crne Gore i primjena u praksi, održane u Tivtu u organizaciji Maslinarskog društva „Boka” zaključile su da ravnopravnost u posjedovanju i kontroli nad zemljištem doprinosi ekonomskoj efikasnosti i smanjenju siromaštva, obezbjeđivanju hrane i donosi dobrobit za domaćinstva i šire zajednice. Na potezu od Kotora i Tivta do Budve ima vrlo malo obrađenog zemljišta, a mnogo više zaraslog i neiskorištenog, kao posljedica neriješenih ostavinskih pitanja.
– U zemljišnim knjigama u Boki ima još upisane imovine od prije sto godina, bez ostavinskog postupka, upravo da se imovina ne bi dijelila, kako se ne bi razdor u porodici stvarao. Time se obesmislilo mnogo zemlje, koja je tako nepodijeljena ostala neobrađena. Mnogo bolje bi bilo kad bi svaki član porodice, bilo muški, bilo ženski, ako želi da se bavi poljoprivredom, uzeo to na sebe i upisao se u katastar, poručila je advokatica
Aleksandra Latković.
Kooperativa je odavno cilj članova MD „Boka”, istakla je koordinatorka projekta Vesna Đukić, jer iscjepkanost imanja stvara problem u ekonomiji. Odsustvo „ekonomije obima”, objašnjava ekonomista
Zarija Pejović, znači
nemogućnost da se smanje troškovi po jedinici proizvodnje uslijed malih poljoprivrednih posjeda. Taj problem se premošćava udruživanjem u kooperative, koja članovima omogućava da dođu do kapaciteta koji bi za njih individualno bili skupi, ali za jednu kooperativu oni su realni i ostvarivi.
Zbog značaja koji poljoprivreda ima u ruralnim područjima u Crnoj Gori, neophodno je podstaći veće zapošljavanje žena u poljoprivredi, kaže
Ratko Bataković iz Mreže za ruralni razvoj Crne Gore.
– Kroz niz projekata i osnivanje Mreže za podršku ženskom preduzetništvu u ruralnom području želimo da podstaknemo sve žene da počnu da razmišljaju da koriste mogućnosti koje su im dostupne. Legislativa je dosta dobro urađena, samo je pitanje da li žene znaju na koji način to da urade i da li kontekst u kome one borave, od porodice, mjesta, običaja, naslednih faktora, da li su spremne da preuzmu inicijativu i unaprijede svoj odnos prema ovim stvarima - poručuje Bataković.
Podršku ženskom preduzetništvu na selu svojim izlaganjem dao je i
Marko Maraš, osnivač portala seljak.me, kao i
Milijana Dubak i
Radmila Kilibarda ispred
Opštine Tivat.
Regionalnu kampanju „Osnažene žene, osnažena ekonomija” sprovodi njemačka organizacija Deutsche Gesellscht fĂźr Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH, zajedno sa projektom „Podrška ekonomskoj diverzifikaciji ruralnih područja u Jugoistočnoj Evropi”
(SEDRA),
u okviru Agende za održivi razvoj do 2030. godine Svjetske organizacije za hranu (FAO).
M.D.Popović
r>Ključni faktor za podršku– Žene su ključni faktor prilikom rangiranja aplikacija u Programu podrške Svjetske banke za Projekat institucionalnog jačanja razvoja poljoprivrede u Crnoj Gori, MIDAS. Na taj način žene se podstiču u ruralnim područjima da učestvuju u programu i dobiju finansijsku pomoć za nadogradnju proizvodnih zahtjeva u svojim domaćinstvima. Kroz ovaj program 11,47 odsto podnosilaca zahtjeva su bile žene, a odobreo je 10,93 odsto njihovih projekata - objašnjava Bataković.
)){kind=small}
